Ivan Zvonimir CiCak se ponaša ko Semej sin Gerin iako me ne zna i ja njegovom rodu nijesam ništa nažao ucinio.  Prihvatit cu da Bog isti stavlja rijeci u njegova usta muceci ga tako da mu ja moram oprostit.   On me zalio krvlju tvrdeci da sam kriminalac, tom tvrdnjom je nazvao naše unutrarnje posle i ambašadu lažovima, ja ih ne mogu branit , ja sam slab i obnemogo za to, oni bi služili branit istinu, sebe i mene ako to mislu da je potrebito.  Može bit da im se on para niko i ništa da bi to služilo. 

Laži koje je pak ponudio javnosti o meni vezane za moju krivnju, koje sad provija u nekakvu bevanu ucinjet, ako vec ne može u oni šug Maraskin iz botije.  Javnost mora sama shvatiti i / ili popit.  Ja ne mogu javnost fermat da stoji na mome putu, ako hoce Cickov put, jer „ja znam gospodine da put covjecji nije u njegovoj vlasti, niti je covjek koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim“.

Meni ostaje da vjerujem javnosti da zna i pozna da hodit bezazleno znaci hodit pouzdano, a da oni što su opaki na svome putu se poznaju.  Ja sam ovim finuo svoje posle s njime sve je drugo poso u koji se necu pacat.

Kapetan Kristo Laptalo

Htjeli su me poštedjet pa sam tek danas 27.07.08. dozno za ljubovnu knjigu (clanak) o meni kao kriminalcu koja je izašla u Jutarnjem listu poslije presude u Patrasu.  Potpisano od gospode (supotpisane sa cickom), a u dramskoj obradi Ivana Zvonimira cicka.Htjeo bi pitati sve ljude što vjeruju i znaju moju nevinost da mi oproste što je ovi foji (novina) i ljudi nahvao nervaju, jer da mene nije ne bi bilo ni ovakvih ludosti.Htjeo bi zamolit Jutarnji list da mi oprosti što su radi mene izgubili obraz i postali komedija svakome pametnome.  U isto misleci da i kao komedija su opasni za zdravlje ljudi.  Žao mi je što moram uprijet u njih prstom a radi dobra drugih.Htjeo bi zamoliti gospodu (supotpisanu sa cickom) da mi oprosti što je neoprezno kolo uhvatila sa onima koji joj nijesu dobra ucinili i što je moje postojanje dovelo do njezinoga gubljenja ugleda.  Njezin je clanak upotrijebljen za bezumlje, a mogo je ispast razuman i citan.  Neka uci svoju djecu kako je opako pisanje o jednom kapetanu izašlo pod njezinim imenom i potpisom nanijelo bol njegovoj djeci i unucima.  Mi necemo nikada zanijekat da je ona plakala radi toga ako joj to može nešto znacit.  U isto vrijeme ovu tamnicu nepravde i mene u njoj kao i svoj plac moja djeca moraju kaznit pa i poslije mene ako drukcije ne bude išlo.Htjeo bi reci Ivanu Zvonimiru cicku da me ne boli što je njegovo sluganstvo vazda bilo nagradivano od gospara mu sve nižim okrutnijim postojanjem.  On po nicemu nije otkrio mene posljednjih godinu dana u svojoj informiranosti.  Provija me piturat bezumjem koje nije vidio niti može dokazati danas kad nekome to znaci dobitnu laž.  I kao vazda dobitnu laž ne njemu, nego on zna komu, što u isto vrijeme na njega pjuca.Ako je Ivan Zvonimir cicak nevin u svojoj informiranosti on je zao i nepošten prema sebi i svima nama procjenom.  On nepošteno misli da ne mora stvorit svoje mišljenje cijelu jednu godinu ni u jednoj rijeci, a ne boji se svoga suda koji je sebi dozvolio kroz svoje pero u tudem clanku, pa i tudim pomjerenim umom.  On je sebe osramotio sve dok ne otkrije svoje sluganstvo imenom.Meni je jako žao što svaki dan stariji i stariji sve manje uspijeva uhvatiti feratu iako mislim da to još uvijek želi.  Žao mi je što cijeli svoj život nije otkrio Boga iako nas pokušava svih u to ubijediti vec poodavno.  Žao mi je što njegovo poimanje Boga podrazumijeva blizinu oltaru, a ne klupu na koljenima.  Žao mi je leptiricu njemu oko vrata, srami se jadna.Htjeo bi reci da to što se sud zove je zato što izgleda da moja djeca, ljudi, moj sindikat, pomorci doma pa i policija koja ga demantira još vjeruju u hrvatski sud.  Ja sa mojom sudbinom ovdje u Grckoj ne vjerujem nijednom sudu.  Možda ce me Hrvatska država, njezini diplomati, institucije i sud demantirati.  O kakve li srece.  To ostaje da vidi Grcka i Hrvatska podjednako.Ja danas vjerujem beštijama (životinjama) i ljudima što bezazleno hode „ko hodi bezazleno hodi pouzdano, a ko je opak na putovima svojim pozna ce se“.  Ima neslucene dobrote u ljudima što sam ovim iskustvom otkrio.  Na hiljade u nas doma ili u jednome malome Nigerijcu; emigrantu iz Bangladeša; ubici iz Irana; nevojniku iz Gaze ili Malisoru.  Ima toliko tuge u macicu koji umire od heroina puhnutog mu u nos da je moj život bajka.  Toliko ljepote u rusici kad se budi i žalosti kad pada na tle jer vene.Htjeo bi rijet mojoj celjadi, svoj što cutu ko sam, ne cinite grijeha prijeteci kome.  Ivan Zvonimir cicak bi moro znat da cut za sobom zviždanje je najveci rug koji je blag covjek spreman nekome priuštit, a Bog oprostit.Ja mu više od zviždanja ne želim.Na zatvarajte placu prid nikim.

P.S.  Kako ne znam baš pravilno pisat pokušao sam bit razumljiv svima.  Fala Vam i prostite.   

Borbu za svoju slobodu koja pociva na mojoj nevinosti ne mogu, niti želim smatrati štetom.  Borbu još manje želim smatrati bezobraznom kad je rijec o mojoj kceri.  Moji odvjetnici me nisu obavijestili, niti hrvatsko veleposlanstvo upozorilo da istina može nanijeti štetu mojoj obrani pred grckim sudom.  Ja i moji odvjetnici pored sve moje nesrece taj sud ne smatramo ni taštim, ni oholim što svojom izjavom gospodin Mario Dragun posredno sugerira.  Odvjetnici taj sud smatraju sposobnim da oslobodi nevinog kapetana broda i dovoljno hrabrim da prizna pogrešku.  Da ne ponovi još jednom bezumlje kojemu, moja obrana, vec uništenog života smeta.  Prvostupanjski sud u Patrasu je pogriješio i iznevjerio principe pravde, vjere i istine.  Previše je ljudi bilo u toj dvorani u Patrasu ukljucujuci i predstavnike veleposlanstva da bi šutnja mogla biti gluha.

Ja se ne bojim svoje obrane ako postoji netko tko me želi i može braniti.  Ne bojim se nacina na koji to cini ako je meni vidljiv ili/i poznat.  Ljut kad se moja kcer spominje, a tužan, sam i prestrašen u ovoj celiji.  Izjavu gospodina Maria Draguna doživljavam na neki osobit, nedefiniran ali opasan nacin, kao prijetnju, a ne dobronamjernu želju moga dobra.  Moja se nepravda mora promijeniti i ja ne mogu ne vikati.

Kako zamisliti glavu uprtu ka nebu i viku da me On cuje, a ne i ljudi cija srca isto On ispituje.

S poštovanjem,

Kapetan Kristo Laptalo

POZIVAMO VAS SVIH, SVE LJUDE KOJI VJERUJU U NEVINOST KAPETANA KRISTA LAPTALA DA NAM SE PRIDRUŽE NA STRADUNU U CETVRTAK 24. srpnja, 2008. U 20:30 SATI.

HVALA NA PODRŠCI!

SUDENJE KAPETANU KRISTI LAPTALU, PRVOM CASNIKU KONSTANTINU METELEVU I VODI PALUBE NARCISU GARCIJI Sudenje je bilo cista farsa. Prvog dana sudenja tužitelj nije ni procitao optužnicu, niti je održao uvodni govor, vec je odmah pozvao svog krunskog svjedoka, Harbor Master-a – Luckog kapetana, koji  je na gotovo sva pitanja odgovarao “ne znam”. Na direktno pitanje da li misli da je itko od posade broda mogao staviti drogu u teret odgovorio je sa NE. To je toliko razljutilo tužioca da je teatralno pitao: “A zašto smo ih onda zatvorili?”. I dobio standardni odgovor: “Ne znam”.  Tada smo svi u sudnici naucili kako se na grckom kaže “ne znam” – DEN KSERO, rijec koja je razbjesnila tužitelja. 

Onda je napravljen manevar, koji kada ga gledam sa ove distance, potvrduje sumnje da je sve namješteno i da je sudenje bila obicna farsa. Saslušana je Gradonacelnica Dubrovnika gospoda Dubravka Šuica, koja je govorila o Kristi Laptalu kao o poštenom gradaninu Dubrovnika iz poštene i ugledne obitelji, koju pozna dugo godina. Sudac je prekinuo raspravu za taj dan (12:30) iako je radno vrijeme suda do 15:00 sati a može se produžiti do 15:30 (uobicajeno).  Ucinjeno je to da se poništi ucinak svjedocenja glavnog svjedoka tužiteljstva koji je, ocigledno u potpunosti podržao odbranu. 

Drugog dana nastavilo se svjedocenjem svjedoka optužbe, koji su redom na pitanje da li smatraju da je netko od posade mogo staviti drogu u teret odgovarali sa NE ili DEN KSERO (ne zanam).  Govorili su o paleti koja je izgledala kao i sve ostale. Po izgledu se nije dalo naslutiti da sadržaj nisu banane, kao u svim ostalim paletama. Trake, koje su držale kutije na paleti, nisu bile drugacije od onih na drugim paletama.O tome kako je paleta iskrcana s broda na obalu i viljuškarom otpremljena u skladište, gdje je rastavljena i gdje su pronadene dvije kutije koje sadrže drogu. Tijekom tih iskaza odvjetnici su pitali da li znaju gdje prestaje odgovornost broda za paletu, pa je jedan od svjedoka, predstavnik primaoca agencije Carlos izjavio u trenutku kada je paleta došla na obalu. Odvjetnici odbrane su uspjeli kroz svjedocenje svjedoka optužbe pokazati i da je brod (zapovjednik) imao uredne papire temeljem kojih je mogao slobodno isploviti (Clearance). Ostao je svojom voljom da razjasni problem koji je nastao. Cudi me jedino kako odvjetnici nisu postavili pitanje gdje su te kutije i gdje su ti paketi s drogom. Može li itko zamisliti da ni sada, na sudenju nitko od optuženih nije vidio ni kutije ni drogu!!!!!!!!!! Sve je govorilo u prilog optuženima, pa mi je za povjerovati da im je to smanjilo pažnju. Ili su to možda pravila pravde na grcki nacin. Optužen si, a potom i osuden, a da nisi ni vidio drogu zbog koje te optužuju i osuduju. 

Ne lezi vraže, umjesto da tužitelj povuce optužnicu, ja sam tada i izjavio medijima, “ako ima u tužitelja imalo profesionalne casti on ce povuci optužnicu, jer mu ju je njegov glavni svjedok UNIŠTIO”.  Umjesto toga, nastavila se, sada vec ocigledna gruba igra sa odbranom.  Najprije je sudac, cije ime valja zapamtiti GEORGIOS ALEKSOPOULOS, odbio saslušati sve svjedoke odbrane.  Onda je provodio teror nad svjedocima, kršeci sve moguce pravne norme.  

Prvog je svjedoka gospodina Kevina Bragga, direktora Bonite za Europu, “trpio” samo nekoliko recenica. Sve dok Bragg nije rekao, “osoba broj jedan, odgovorna za rasporedivanje tereta po lukama, koje luke ce brod ticati koliko tereta i iz kojeg skladišta ce iskracati sam ja.”  To mu ocigledno nije bilo drago, jer je srušilo još jednu klimavu postavku u optužnici, da su Zapovjednik, 1. casnik palube i Voda palube bili osobe, koje su imale kontrolu nad teretom i iskrcajem tereta. Odmah ga je udaljio sa klupe za svjedoke ne dopustivši mu da svjedoci o tome koja ce se skladišta iskrcati u Civitavekji/Italija, a koja u Egionu/Gr?ka. Uspio je u onih nekoliko minuta, koliko ga je sudac Aleksopoulos trpio, srušiti i još jednu klimavicu iz optužnice. Naime Tužitelj je trojicu sa CORAL SEA optužio za “namjerni uvoz droge u Grcku”. Gospodin Bragg je služeci se statistikom, porucio, ako vec pretpostavljamo, onda je vjerojatnije da je droga bila namjenjena luci Civitavekja/Italija, jer je brod u dosadašnjih 11 ticanja Mediterana upravo u toj luci iskrcavao skladište 2A i 4A. Grckom kapetanu Kostasu, koji se iskrcao s broda da bi svjedocio o svojim iskustvima sa drogom iz istie luke, kao i o tome kako nema mogucnosti da se kontrolira baš svaka kutija s banama, kao i o svojim iskustvima koja je imao kod pronalaženja droge, a koja su završila tako da ga nitko nije maltretirao, takoder je poslao na mjesto nakon uvjeravanja da li on treba svjedociti ili ne, odnosno da svjedocenje nije relevantno za slucaj. Taj je naš kolega bio ogorcen i razocaran. Stalno mi je ponavljao “Ovo nije moguce. Što ce stranci misliti o nama. Grozno mi je. Oprostite.” I to prije nego je donesena drakonska kazna bez pokrica. Istražitelja, bivšeg detektiva narednika iz newyorške policije, John P. Baner-a, koji radi za tvrtku LMGI Ltd., koju su osnovali bivši visoki casnici FBI-a i DEA, a koji je trebao svjedociti o tome da posada broda nema nikakve veze sa drogom na brodu poslao je na mjesto vec nakon minutu i pol. U tom je vremenu Baner uspio reci da je uz pomoc šestero – insidera, u krugovima mafije u Ecuadoru, pronašao deset ljudi upetljanih u stavljanje droge u kutije s bananama. Sudac ga je slao na klupu, ali je Baner ipak uspio reci da se dvojica od njih zovu Sancez i Wašington, a da za ostalu osmoricu ne može reci imena, jer su još uvijek u istražnom postupku, za kojega se nada da ce uskoro biti završen i oni optuženi i osudeni, te ce moci reci i njihova imena.  Tako?er je uspio dodati da svi insideri potvr?uju kako posada broda nema nikakve veze sa prona?enom drogom.

Iz pouzdanih izvora saznao sam, ništa slicno lažima I.Z.cicka, da su grckoj policiji dostavljeni otisci prstiju okrivljenika, onih koji su pakovali drogu, te da je zatraženo usporedivanje njihovih otisaka s otiscima na kutijama banana i paketima pronadene droge. Odgovor je bio da su kutije i paketi uništeni. Je li to razlogom što se nisu pojavili kao dokazni materijal na sudu? Da nisu vec završili na ulicama Atene, Pireja i Patrasa, gdje prijatelji tužitelja i sudaca skupljaju kapital za njihovo placanje. Garsia je rekao dvije recenice (ime i prezime i posao na brodu) i poslan je na klupu, Metelev, nije rekao ništa sucu, vec je šaptao svojoj prevoditeljici držeci glavu stalno spuštenu i ne gledajuci nikoga, I on je nakon tri recenice vracen na klupu, moram priznati uz svesrdnu pomoc odvjetnika odbrane. Laptalo je poceo sa odbranom i rekao 6 rijeci, “Whan we arive on the anchorage..”, kada ga je sudac grubo prekinuo i tražio da govori o nadzoru. Laptalo je pokušao reci da isti pocinje na sidrištu, ali ga sudac nije slušao nego se obracao advokatu odbrane, kao da Laptalo ne postoji. Ubacio se tužitelj pitanjem, što je bio ocigledan teatar, “kako se mogao osloniti na zaštitu drugih u luci gdje se ne provodi nikakva zaštita”, a kada je Laptalo pokušao odgovoriti, na nacin da opiše kako sustav funkcionira, opet ga je sudac prekinuo. Laptalo je uspio izreci prevodiocu: “I must start with system othervise you are not going to understand..” i to je bilo sve. Sudac ga je vratio na klupu.(Teatar, jer je poznato, barem nama, da je kapetan Laptalo predao istražiteljima potvrde iz kojih je vidljivo da je posada organizirana za nadzor nad brodom. Da su zatvorena, zakjlucana, sva vrata na ulkazu u brodke prostorije osim jednih na kojima je stajala brodska straža od dva clana posade koji su se izmjenjivali svaka 4 sata punih 24 sata na dan. Potvrde drugog casnika zaduženog za sigurnost da je ekipe –dvije- sastavljene od clanova posade ucinile pregled broda prije dolaska i prije isplovljenja iz luke) Odvjetnici, krivicari, koji nisu sudionici ovog procesa uvjeravaju me da je to potpuno neprihvatljivo. Kažu, zašto im ne vjerovati, da - optuženik ima pravo govoriti 15 dana u svoju odbranu i da nije važno svida li se to sucu, tužitelju, ili pak njegovim odvjetnicima ili ne. 

Nakon pauze koja je uslijedila tužitelj je predložio sudu da se Matelev i Garcia oslobode, a da je Laptalo odgovoran: “jer je kao zapovjednik znao ili morao znati ili sumnjati da se u teretu nalazi droga”  Uslijedili su govori odvjetnika odbrane. Govor profesora, sudac je saslušao do kraja, ali moram priznati da se na trenutke cinilo da si je malo pridrijemao. No nije ga prekidao ni grimasama ni pokretima, a ni rijecju. Vec je kod slijedeceg glavnog odvjetnika odbrane  gospodina Iriotisa, sudac poceo pokazivati znakove nervoze i dosade. Prekinuo ga je dva tri puta. Jednom ga je prekinuo i tužitelj, koji je inace navukao facu “big bosa” kojega uopce ne interesira što se dogada i tako prosjedio do zadnjeg casa. U jednom je trenutku sudac poceo prstom pokazivati na sat i mahati rukom, ko’ kada nekog dosadnjakovica hoceš otjerati. Ono dosta je više a’jmo ca.  Zadnji odvjetnik nije uspio ni završiti, a sudac je pokupio papire sa stola, na njih teatralno pljusnuo grcki krivicni zakon (ili je to kakovo uputsvo mafije kako mora suditi) i izašao iz sudnice zajedno sa tužiteljem. 

Uvjeravaju me odvjetnici odbrane da ne sjede u istoj prostoriji.Teško me u to uvjeriti, jer ulaze i izlaze na ista vrata i samo su tada pod nadzorom ljudi. Nakon što se vrata zatvore, tko zna. Farsa završila i cekali smo na njezin završni cin. Nikome nije bilo jasno što se dogada. Još uvijek se govorilo, ma dobro je, pa svi su svjedoci govorili u korist optuženih. Optužbu, su prakticno, u svim segmentima srušili svjedoci optužbe. To što tužitelj istice da je zapovjednik odgovoran, jer je morao ili mogao znati ili sumnajti, to je irelevantno. Može on tražiti što god hoce. To sam slušao od odvjetnika odbarane, no njihova lica i medusobni razgovori, koje nisam razumio, ali je mimika pokazivala zabrinutost, govorili su nešto drugo. Nažalost to drugo se i dogodilo. Nakon pola sata, vratili su se u sudnicu suci i tužitelj. Predsjedavajuci sudac Georgios Aleksopoulos procitao je presudu kojom se Garcia i Metelev oslobadaju, a Laptalo osuduje na 14 godina. 

Šok, nevjerica, pa bijes. A Aleksopoulos se pita: “što je bilo, što im je?”. Kao, on nije odavde, on tek sišao. Tako je on u stvari djelovao cijelo vrijeme. Nisam odavde. Laptalo je sproveden u zatvor u Patrasu.Metelev je smješten u bolnicu (umobolnicu) u Patrasu.Kruna gluposti, Garcia je premješten u Emigracijski zatvor i optužen da je prekršio zakon zadržavajuci se u Grckoj dulje nego je dozvoljeno. Nije od policije dobio dozvolu, produženje vize. Dobio je izgon iz Grcke i doživotnu zabranu ulaska u zemlje Europske Unije.Izgleda da Grci misle kako je bio ugodno smješten i hranjen u najzloglasnijem zatvoru u Grckoj svojom voljom. Toliko mu je omililo da nije htio otici kuci. Ajme ljudi, je li to moguce?!Moj Premjeru, hvala ti na takovoj Europi. 

KOMENTIRAM I ŠPEKULIRAM (tužtelj je jedino to i cinio) Uvjeren sam da je tužitelj podkupljen od mafije organizirao suce (barem dvoje), koji ce suditi mafijaškoj skupini i osloboditi je ili blago osuditi. To je famozni predmet 1B za koji se zalagao da bude uvršten, a da se predmet 1A (CORAL SEA) postponira za dva mjeseca. Bio je strašno ljut kada u tome nije uspio. (Neki moji izvori, ovaj puta ne visoko plasirani u sudu, upozorili su da je tužtelj strašno ljut, a da je i osvetoljubiva osoba). Osudujuci nevina covjeka ipak je pomogao mafiji. To je njegov iskup za propust oko 1B. Kako? 

Vec od otkrica droge, nitko nije postavljao pitanje kome je ona namjenjena i tko ju je u Grckoj trebao pokupiti. Prema izjavama svjedoka, kutije idu iz skladišta na tržnicu. Nikakva istraga nije radena u tom smjeru do sada, a zašto bi sada kad je “nadena” odgovorna osoba. Grcka mafija može mirno spavati. Izgleda da je ostalo još toga za pocistiti u Grckom pravosudu. Nije dovoljno samo 12 sudaca. Ocigledno da ima još tužitelja i sudaca koji moraju put Korydialisa.  I na kraju da se poslužim rjecnikom onoga cicka, krpelji ili što li vec:  Moj visoko pozicioniran izvor u Europskoj Uniji, kojega inace unutar Unije prozivaju za euroskepticizam, kaže: “Govorio sam ja da se EU ne treba proširivati zemljama kao što su Grcka, Turska, pa i Hrvatska, dokle god STVARNO ne postignu standarde EU, a ne deklarativno i dokle god ne rješe potkupljivo pravosude, državnu upravo i politicare. Nažalost sada imamo samo probleme koji kod mnogih clanica EU izazivaju ogorcenje, zbog suodgovornosti za loše postupke.” 

Kap. Predrag Brazzoduro

PODRŠKA KAPETANU KRISTU!

Hoce li Sanaderov prijatelj osloboditi kapetana Krista?

Poslije ?etiri mjeseca u tamnici niko nije provo movit ništa s mjesta. Optužba nema niti jednoga dokaza moje krivice, niti je arivala skupit jedan. Ne skuplja, ne misli da ?e skupit, ali ne moviva.  U?en da bezumnik ponavlja svoje bezumlje, isto ko što se ku?ak vra?a onemu što je povratio, nijesam miran.  Advokati ponavljaju slu?aja nema. Da ga ne može ni bit. Da pasat na sudu ne?e nikad. Da ?e sve trajat deset minuta kad do njih do?e. Kad do tih deset minuta ima do?? Može bit da advokati mogu liberat nevine bez naše sience i pomo?i prije nego partimo glavom. S druge mi bande para da je sud daleko od nas, da pravda ne dohodi do nas. Da je stalno mrak i da hodimo po tami.?eljad koja su provala pomo? nijesu to arivala. Oni što su mogli pomo?, iz razloga meni nepoznatjeh to nijesu u?inili.Ko je ?eo pomo? fala mu. Ko misli da je pomogo fala mu. Ko zna da je mogo a nije neka mu je prosto, jer nije ni moro. Ko je dobio cjenu oli prodo ono što je zno i ostavio me nevinoga o?e njemu ostaje da se sretne s Gospodinom, prije oli posje mene, svejedno. Teško je danas na? mrtvoga tovara, konop na njemu i osušeno stablo blizu jedno drugom pa da sve skupa i na?e nemamo danas mi ko ?eljad ni onoliko obraza koliko ga je iskariot imo.  Može bit da postoji još ?eljadi što bi ?ela znat (iz kurijozitati), što se samnom doga?a, ma ja gubim tu potrebu. Zato nema nikakve ?esti nastavit bit bokun ove komedije što mi prijeti životu. Skasavam se iz ovega škerca. Provijam ne mislit na zlo, ali o sebi nemam što više rijet; što pitat; što iskat. ?udna neka komedija što para da ?e po?et kad se klotrina spušti.  Prostite za sve moje taštine pokazane. Sav gnjev moj i srdnje pljunute. Prostite moju nesmjernost.  Ništa osim bit slobodan, ko što mi po pravici ide, sam isko.  Da nebi sve bilo tužno, jer nejve?a je ljepota u smjehu pripovidit ?u Vam kako ovaj rastanak sa vama para o?e, ovega momenta, trena.  Ako kome ne bude smješno neka se nasmije meni za ljubav.  Zahladnilo je!  Zamotan sam u deku kafenoga kolura u ?eliji.  Noge držim na papu?ama tako da mi poplati crevaja budu deblji.  Nostromo se pokrio po glavi dekom na kojoj su dvije buže za gledat onu škatulu. (”plazma” na miru poviše ?u?avca).  Prvi ofi?o je u istome položaju na gornjoj postelji.  Vjetar mu je prije dvije no?i rovino desno oko, zato je jednu bužu na deci zatvorio žmulom od plastike, da ga ne bi uhitio propuh.  Husein koji je ?etvrti ?lan ove opasne ?elije, (o?e su ?elije po ?etiri za kontru komunistima), pokriven je priko cijele glave bez buža.  Mrmolji nešto na arapskome.  On je “Faraun” iz Aleksandrije.  Tamo sam bio prvi put s Dubravom 1969, (ambašadur nam je s familijom došo u vizitu.  Hodu li ambašaduri danas u vizite brodovima i pomorcima?  Jeli ono dubrova?ki ambašadur nije moro otkriva glavu svojom zaslugom, oli zaslugom koga drugoga prid Karlom petim?  Može bit da sam pomješo.  Iako još nijesam ?elav isto je hladnije o?e nego u atriju Dvora).  Husein se rodio 1979.  škatula je njegova, on je i negleda kad je ve? vidio stotinu puta.  Mi još u nju gledamo, jer su on i “plazma” arivali onomade.  Zamjenili su Ibrahima iz Turske, (sve ljepa Gr?ka imena).  Kako stvari stoju i mi ?emo se pokrivat po glavi, ako nam što prije neda po glavi.  Foje ne ?itam.  Para mi da bi to bilo ko ?init o?e ku?u.  Slike ne držim, jer mi para da bi to zna?ilo o?e prenosit srce.  Jedino se ne opirem ako mi što ko re?e.  Tako znam da su Dube i Viktor Vokselberger otvorili u Dvoru izložbu carskih jaja, njih devet.  Dubru znam od prije, odavno, s dvadesete godišnjice igara.  Viktora ne poznam od prije, ali imamo od onomadne sli?nu opsesiju - da ?uvamo jaja.  O?e u Atenskome zatvoru mislim da je ?uvanje jaja boje od onoga u dvoru.  Mi akvistamo 2 kuhana jaja na setemanu što zna?i da jedno ?eljade ?uva cijelu setemanu 4 jaja da mu ih ne ukradu.  Tako svake setemane mjenja dva tvrdo kuhana , jede ih i ?uva.  Po ovemu para da su o?e dva kuhana ?uvana boje nego careva u Dvoru.  Može se naravno dogodit da i mi finemo ko car, a kuhana jaja ostanu iza nas o?e.  “Bolje je ime nego veliko bogatstvo i milost je bolja nego srebro i zlato” 

Pismo Kapetana Krista Laptala iz zatvora Korydallos 30.10.2007.

Pucki pravobranitelj Malcic založio se za Laptala